Uvođenje naprednih tehnologija u izborni proces predstavlja temu koja je od velikog interesa javnosti, s toga je Upravni odbor EAT sekcije inženjera koja djeluje pri Inženjerskoj komori FBiH, ovu temu razmatrao u više navrata na svojim sjednicama.
EAT sekcija Inženjera pozdravlja posljednje aktivnosti na tehničkim izmjenama izbornog zakona ali i primjećuje da se sa istom pažnjom i pod gotovo identičnim komentarima spominju i skeneri i profesionalizacija članova biračkih odbora. S toga je potrebno tehničke izmjene posmatrati kao:
- Tehničko-adminstrativne i
- Tehničko-tehnološke.
Naš fokus je na tehničko-tehnološke izmjene (a kao i svi građeni BiH zainteresirani smo i za tehničko-administrativne izmjene). Trenutno smo svjedoci da se tehničkim izmjenama izbornog zakona bave svi ali najmanje tehničko-tehnološko stručna lica.
Prije nego obrazložimo naše viđenje izmjena izbornog zakona, postavljamo pitanja:
- Ko je osoba ili organizacija koja je odgovorna za tehničko-tehnološke izmjene?
- Kojeg je stručnog obrazovanja?
- Da li se radi o nevladinim organizacijama ili o komercijalnim kompanijama?
Pitanje postavljamo iz razloga što želimo da ta osoba ili organizacija bude naš sagovornik ali i da preuzme odgovornost za postizanje odnosno ne postizanje zadatih ciljeva.
Ono što bismo mi, kao sekcija inženjera, voljeli vidjeti je projektni zadatak, jer bez jasnog projektnog zadatka ne može se znati ni šta je cilj izmjena niti šta će se u konačnici dobiti.
Mogućnosti izbornih prevara treba pobrojati i opisati te unijeti u projektni zadatak za svaku od pobrojanih mogućnosti varanja tražiti rješenje u skladu sa ekonomski opravdanim mogućnostima struke i preporukama EU iz kojih izdvajamo da izborni proces mora obezbijediti:
- Tajnost glasanja;
- Transparentnost i
- Povjerenje građana u izborni proces
Nije dovoljno reći uvedimo skenere i digitalnu identifikaciju i izborne prevare će nestati nego, svaki proces treba simulirati pred visoko stručnim i manje stručnim osobama.
Da bi bilo jasnije, voljeli bismo čuti da li predložene izmjene izbornog zakona predviđaju da svako izborno mjesto ima internet, tj. da li tehnološka rješenja zahtijevaju konekciju na Internetu? Izborni zakon treba da odgovori šta će se desiti ako na biračkom mjestu dođe do prekida konekcije? Da li se glasanje obustavlja do osposobljavanja interneta?
Jer onaj ko je spreman na izborne prevare lako će “slučajno” stati na modem i prekinuti internet kada mu zatreba. Također, treba skrenuti pažnju da pouzdan internet ima svoju cijenu što dodatno opterećuje budžet izbora.
Dalje, javnosti a i osobama koje vode procese izmjena treba objasniti da skeniranje glasačkog listića prije ubacivanja u glasačku kutiju predstavlja kontraverzan proces iz nekoliko razloga, npr.: kreiranje PDF dokumenta koji sadrži vrijeme i naziv aplikacije koja je sačinila taj PDF dokument. Tako da je lako moguće znati ko je i kako glasao, a što nije u skladu sa gore navedenim EU preporukama. Dalje sam proces čitanja PDF dokumenta i brojanja je neprihvatljiv, jer ne postoji tijelo niti u organima BiH niti u EU koje može certificirati softvere za brojanje.
S toga je važno da se domaći eksperti uvjere u funkcionalnost i potencijalne opasnosti npr. da mašina neće slati izvještaje na različita odredišta, gdje može doći do zloupotrebe, kako na dan izbora ili u postizbornom vremenu.
Treba znati da će prosječan programer lako napraviti da, pritiskom kombinacije tipki na mašini, softver za brojanje pređe u režim u kojem će se dodavati ili oduzimati po neki glas određenom kandidatu.
Analizom glasačkih i brojačkih procesa otvara se mnogo tehničkih pitanja koje se moraju detaljno obraditi, a što prevazilazi tekst ovog saopštenja, pa ćemo ovdje napomenuti da smo na sjednici upravnog odbora EAT sekcije inženjera digitalizaciju izbornog procesa podijelili u 4 procesna entiteta:
- okruženje (prije svega Internet);
- identifikacija;
- glasanje i
- brojanje.
Preliminarne tehničke analize ukazuju da se odmjerenim i na znanju zasnovanom pristupu može poboljšati izborni proces. Sve upućuje da se proces brojanja može organizovati uz pomoć mašina uz obezbijeđenje brzog “ručnog” brojanja uz minimalne izmjene procedura i zakonskih akata.
Također važno je reći da se domaće harversko-softwerske kompanije mogu uključiti (tj. ne bi bile isključene) u izradu tehničko tehnoloških sredstava.
Kao i do sada sekcija EAT inženjera poziva odgovorne u CIK, parlamentarne stranke, UNDP kao i ostale segmente društva koji su zainteresirani za poboljšanja, da na zajedničkoj radionici jasno postavimo pitanja, definišemo potencijalne zloupotrebe i zajednički pronađemo odgovore, a sve u cilju da javnost vrati povjerenje u izborni proces i predstojeće izmjene izbornog zakona.
INŽENJERSKA KOMORA FBiH – UO EAT SEKCIJE
