U okviru ovogodišnjeg SIF Sarajevo 2026, Inženjerska komora Federacije Bosne i Hercegovine, tačnije Matična sekcija inženjera mašinstva, uspješno je organizovala i realizovala panel diskusiju na izuzetno aktuelnu temu: “Važnost institucionalnog djelovanja inženjera mašinstva u BiH”. Panel je okupio stručnjake i stručnjakinje iz različitih oblasti mašinske struke — od obrazovnog sistema, energetike, do modernih oblasti održivog razvoja i zelene ekonomije.
Pod moderatorskom palicom Dine Tihića, magistra mašinstva i predsjednika matične sekcije inženjera mašinstva, učesnici panela su kroz dinamičnu raspravu osvijetlili ključne izazove i ponudili konkretna rješenja za bolji status struke.
- Elmir Omerbegović, profesor mašinske grupe stručnih predmeta, ukazao je na važnost modernizacije nastavnih planova i programa i udžbenika u tehničkim školama, kao i zabrinutost za sve manji broj učenika u pojedinim gradovima, koji su u prošlosti bili industrijski i proizvođački centri. Gosp. Omerbegović je predstavio niz izazova sa kojima se strukovne škole svakodnevno suočavaju, a što ima veliki utjecaj na dalje školovanje i kompetencije završenika tih škola.
- Edin Čišija, rukovodilac sektora pogona proizvodnje u TE Kakanj i član Inženjerske komore FBiH, fokusirao se na izazove velikih energetskih sistema u tranziciji i nedovoljno razvijenoj energetskoj infrastrukturi, posebno u smislu obnovljivih izvora energije. Istakao je da BiH mora da maksimalno iskoristi svoje kapaciteta u resursima koje imamo na raspolaganju. Neka od predstavljenih rješenja su biomasa, unapređenje prenosne infrastrukture za skladištenje energije iz solarnih elektrana, te iskorištenje hidropotencijala. Upozorio je da je u BiH cijena električne energije još uvijek jedna od najnižih, u usporedbi sa zemljama EU, te da ćemo u budućnosti morati pronalaziti nova rješenja u cilju unapređenja energetske slike BiH.
- Aida Šabić, stručnjakinja u kompaniji Airvent, donijela je perspektivu nove generacije inženjera, naglašavajući pritisak novih EU regulativa poput CBAM-a i ESG izvještavanja, te izazove u realnom sektoru i posljedice nedostatka uspostavljenog ETS sistema u Bosni i Hercegovini. Upozorila je da tromost domaćih institucija prilikom donošenja zakona i pravilnika, kao i manjak multidisciplinarnog pristupa i učešća stručnjaka u procesima donošenja normativa, što direktno ugrožava i utječe na rad i konkurentnost bh. kompanija.
- Arnela Ajkunić Pervan, kao istraživač u Centru za napredne tehnologije, kao i ekspert iz prakse na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, podijelila je bogato iskustvo u radu sa međunarodnim fondovima i uspješnim finansiranjem iz međunarodnih fondova, u svrhu razvoja i istraživanja, poput projekta FUSIONX i drugih projekata sa ciljem digitalne transformacije MSP-ova u BiH. Istakla je da novac za energetsku tranziciju i modernizaciju privrede postoji, ali da je inženjerima na terenu potrebna sistemska i institucionalna podrška kako bi ta sredstva uspješno povukli i komercijalizovali inovacije. BiH ima i kadrovski kapacitet, ali ono što nedostaje je sistematičan, sveobuhvatan i agilniji pristup državnih institucija.
Ključni zaključci panela
Tokom diskusije je naglašeno da Bosna i Hercegovina, prema Globalnom indeksu inovacija, drastično zaostaje za evropskim prosjekom, prvenstveno zbog niskih ulaganja u istraživanje i razvoj (manje od 0,2% BDP-a). Kako bi se to promijenilo, učesnici su se usaglasili da inženjeri mašinstva ne smiju biti samo nijemi izvršioci tehničkih zadataka, već moraju preuzeti proaktivnu ulogu u kreiranju zakona, energetskih strategija i industrijskih politika.
Kao jedan od glavnih koraka u narednom periodu istaknuta je potreba da Inženjerska komora bude nosioc glavnih inicjiativa i promjena, te da bude ključni akter u kreiranju strategija, agendi i politika vezanih za privredu, istraživanje i energetiku. Inženjerska komora mora da biti spona između obrazovanja, realnog sektora i državnih institucija, kroz izdavanje licenci, nadzor kvaliteta kadra zaposlenog na ključnim projektima, što uključuje i usavršavanje i osnaživanje inženjera, u cilju povećanja konkuretnosti na tržištu rada. Matične sekcije trebaju da se bave regulisanjem svojih inženjerskih oblasti, a Inženjerska komora Federacije BiH mora biti jedan od glavnih sagovornika i partnera pri donošenju najvažnijih odluka vezanih za privredu, industriju i inženjersku struku uopće.
Inženjerska komora FBiH se zahvaljuje svim panelistima, organizatorima SIF Sarajevo 2026 i publici koja je svojim pitanjima doprinijela da ovaj panel ponudi jasne smjernice za budućnost mašinske struke u Bosni i Hercegovini.
Zajedno gradimo jaču instituciju i prepoznatljiviji status inženjera!
