Dana 12.11.2024. godine u prostorijama Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH u organizaciji Inžinjerske komore Federacije BiH i Udruženja polaznika kurseva japanske agencije za međunarodnu saradnju u Bosni i Hercegovini JICA Alumni održan je Okrugli sto pod nazivom „Multidisciplinaran pristup prevenciji i odgovoru na prirodne nesreće u Bosni i Hercegovini, iskustva iz Jablanice, Konjica i Fojnice nakon oktobarskih poplava 2024. godine”.
Cilj okupljanja je razmjena ideja i iskustava o oštećenim saobraćajnim infratsrukturama, uništenim sistemima komunikacije, klizištima i oštećenjima drugih građevinskih objekta.
Okrugli sto je okupio veliki broj sudionika, predsjednica Inžinjerske komore dr. Sanela Klarić je pozdravila prisutne i naglasila značaj Inžinjerske komore FBiH u nedavnoj prirodnoj katastrofi koja je pogodila područja Jablanice, Konjica, Fojnice, Kiseljaka i Kreševa. U uvodnom obraćanju su se još obratili gdin. Bakir Krajinović, predsjednik JICA Alumnija u BiH i gdin. Yuichiro OMORI, prvi sekretar-šef odjela za ekonomiju i razvojnu saradnju ispred Ambasade Japana u BiH.
Nastavljeno je sa prezentacijama u kojima su redom potpredsjednik Inžinjerske komore gdin. dr. Edvin Škaljo iznjeo podatke o ukupnom angažmanu interdisciplinarnih timova IK FBIH na terenu, predsjednik matične sekcije inžinjera geologije gdin. Enes Šerifović prezentovao stanje na terenu u Konjicu, član inžinjerske komore FBiH gdin. Albin Beganović prezentovao stanje na terenu u Fojnici, član inžinjerske komore FBiH i potpredsjednik JICA Alumnija u BiH gdin. Toni Nikolić i član izvršnog odbora matične sekcije inžinjera građevine gdin. Neven Pavlinović prezentovali stanje na terenu u Jablanici, te predstavnik Ministarstva vanjskih poslova BiH gdin. dr.Samir Huseinbašić, šef Odsjeka za mir i sigurnost koji je prezentovao temu: Efektivnim smanjenjem rizika katastrofa ka većoj otpornosti na katastrofe u Bosni i Hercegovini sa pregledom studijskih posjeta Japanu.
Učesnici su upoznati da je IK FBiH bila prisutna na terenu u vrijeme vanrednog stanja po nalogu Federalne Uprave CZ sa preko 400 sati inžinjerskog angažmana. Na terenu su bile 32 osobe a samo u prvom danu po objavljivanju Naredbe CZ javilo se preko 100 dobrovoljaca.
Inženjeri su o svom radu sačivnjavali dnevne izvještaje te iste slali prije svega prema FUCZ ali i ostalim zainteresiranim stranama. Ukupno 25 izvještaja sa opisima i prijedlozima na preko 100 mikro lokacija.
Učesnicu su se mogli uvjeriti da naše društvo ima stručne osobe okupljen oko Inžinjerske komore FBiH različitih inžinejrskih profesija koji znaju šta i kako treba uraditi u kriznim situacija. Te su se svi složili oko potrebe Zakona o inžinjerskokj komori koji će regulisati status i prava različitih inžinjerskih profesija. Konkretno u slučaju poplava, najveći teret su nosili građevinski inženjeri, i to hidraši, geotehnčari i statičari, ali i inženjeri geologije, sigurnosti i zaštite na radu, saobraćani inženjeri, inžinjeri telekomunikacija, elektor inžinjeri i dr.
Također je naznačen potreba za nabavama radara za kišine oblake koji će preciznije dati prognoze o kišama koje se spremaju, zatim potrebi 3D simulacija koje će markirati ugrožena područja u zavisnosti od obima kiše i finalno potreba za sistemom za uzbunjivanje baziranom na mobilnoj mreži koji šalje alarme u područja (koja su dobivena 3D simulacijama) kada obim kiše ukazuje da će doći do poplava.
Iz IK FBiH se zahvaljuju predstavnicima japanske ambasade na ponuđenoj pomoći te zaključuju da dobra saradnja postoji i da se treba nastaviti u tom pravcu.
U diskusiji koja se razvila nakon toga učesnici su upoznati sa dinamikom aplikacije ispred Vijeća ministara prema Fondu solidarnosti EU, te je dogovorena saradanja kako inžinjerske komore tako i Federalne uprave CZ.
Konstatovano je da se Zakon o šumama mora hitno usvojiti.
Također je nazančeno da se sada već mogu vidjeti vremenski periodi od 10 godina u kojim se barem jednom dešavaju velike poplave i bosanskohercegovačko društvo je pozvano da izvrši analize postojećih strategija i kriznih planova kako bi se buduće nepogode sa katastrofalnim posljedicama ublažile u što većoj mjeri.
